COP je skraćenica za „Konferencija strana“ i odnosi se na godišnje samite koji se održavaju sa svim potpisnicima Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).
Sastanci se održavaju svake godine počevši od 1995. godine, iako je sastanak 2020, čiji domaćin je trebalo da bude Velika Britanija, odložen za godinu dana zbog COVID-19.
Svrha ovih sastanaka je da zemlje potpisnice izvještavaju o napretku ka ciljevima klimatskih promjena i da se zemlje ujedine oko željenih ambicija.
Pregled COP sastanaka
Prvi COP sastanak održan je 1995. u Berlinu. Mnogi okviri i ciljevi dogovoreni su na COP sastancima, a možda je najznačajniji Pariski sporazum iz 2015. godine, kada je 195 država prisustvovalo COP21.
COP3 održao se u Kjotu, u Japanu decembra 1997. godine i doveo je do usvajanja Protokola iz Kjota, koji obavezuje zemlje da smanje emisije staklene bašte u zavisnosti od njihovog ekonomskog razvoja.
Za slučaj da se ikada nađete u kvizu o održivosti, najdosadniji dio trivijalnosti na koji možete naići jeste taj da je COP6 jedini sastanak koji je održan dva puta. Prvobitno je održan u Hagu, u Holandiji novembra 2000. godine. Međutim, sporazumi nisu bili postignuti o tome kako podržati zemlje u razvoju i sprovesti ciljeve, tako da je drugi sastanak održan 2001. godine u Bonu, Njemačkoj, nekoliko mjeseci prije COP7 sastanka.
Sastanak 2019. (COP25) održan u Madridu trajao je dva dana duže nego što je prvobitno planiran. Uz veliku medijsku pažnju, sastanku je prisustvovala i mlada aktivistkinja za klimatske promjene Greta Tunberg, koja je govorila na događaju.