.jpg)
Za svega nekoliko sati, velelepne vile pretvorene su u pepeo, a od luksuznih, u panici napuštenih automobila ostala je samo ugljenisna karoserija – ukoliko, naravno, nijesu sravnjeni sa zemljom dok su buldožeri raščišćavali puteve.
Slike plamenih jezika i guste dimne zavjese – koje su prošle i ove sedmice stizale iz djelova Los Anđelesa – daleko su od uobičajenih. Uzrok tome su najgore ikada vatrene stihije na jugu Kalifornije, koje su odnijele najmanje 24 života, uz desetine nestalih osoba.
Sve je počelo u utorak, 7. januara, kada su požari izbili na nekoliko različitih lokacija u „gradu anđela“, uključujući ekskluzivna naselja Palisejds i Iton. Od tada je u Los Anđelesu i njegovoj okolini izgorjelo preko 16 hiljada hektara, površina veća od Pariza.
Skoro 200 hiljada ljudi je evakuisano i naloženo im je da napuste svoje domove – a mnogi od njih neće imati đe da se vrate kada opasnost prođe. Vatra je progutala preko 12 hiljada objekata, od privatnih kuća i zgrada do preduzeća, škola i crkava.
Požari haraju od Santa Monike do Malibua, područjima na kojima se nalaze neke od najskupljih nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), sa srednjom procijenjenom vrijednošću od dva miliona dolara.
Shodno tome, početne procjene štete i ekonomskih gubitaka su izuzetno visoke – idu i do 275 milijardi dolara. To znači da će samo nedjelju dana razaranja SAD koštati „skuplje“ od čitave sezone požara 2020. godine, koja je na nacionalnom nivou bila prilično aktivna.
U jeku jedne od najskupljih američkih prirodnih nepogoda, paralelno sa suzbijanjem vatre, na kojem je angažovano na hiljade vatrogasaca, teku i istražiteljski napori da se pronađu okidači.
Ali moramo razumjeti da požari – bez obzira na to odakle su, kako i čime podstaknuti krenuli – vjerovatno ne bi poprimili apokaliptične razmjere da nije klimatskih promjena.
Drugim riječima, na jugu Kalifornije poklopili su se idealni vremenski uslovi za razvoj i širenje vatrenih stihija. Ili kako to opisuju pojedini naučnici, desio se – između ostalog – „hidroklimatski udar“ (hydroclimate whiplash).
Kako je hidroklimatski udar doprinio vatrenim stihijama u Los Anđelesu?
U Kaliforniji sezona požara počinje u junu i traje do oktobra, kada je vrijeme toplo i suvo. Krajem godine vremenski uslovi se mijenjaju i nastupaju kiše koje, uz hladnije temperature, obično drže vatru podalje, čak i u prvim mjesecima naredne godine.
Ali to nije bio slučaj na prelasku iz najtoplije godine u globalnoj istoriji mjerenja u novu 2025: poslije ljeta obilježenog rekordnim temperaturama i žestokim vrućinama, od oktobra 2024. padavine u Los Anđelesu bile su drastično ispod normale – tek 2-4% nekadašnjeg prosjeka.
Tako su se rodili uslovi za hidroklimatski udar. To zapravo predstavlja brzu smjenu dva suprotna ekstrema – ekstremno visokih i ekstremno niskih padavina. Rezultat je ogromna količina osušene vegetacije koja je spremna da se zapali svakog trena.
Nakon višedecenijske suše u regionu Kalifornije, uslijedile su kišne 2022. i 2023. godine. Tada je zelenilo bujalo i širilo se, da bi u jesen i zimu prošle godine podnebljem opet zavladali sušni uslovi. Ovo je, naravno, bilo praćeno sušenjem vegetacije, što je kreiralo svojevrsni kremen za požare.
Ključ je u tome da zagrijanija atmosfera postaje, uslovno rečeno, žednija: ona zadržava više vodene pare i ponaša se kao sunđer, koji čak i kada količina padavina ostane ista, isušuje određeni ekosistem. S druge strane, u naletima kiše, zelenilo se razvija, da bi ga potom suša pokosila.
I tako u krug…
Sa intenziviranjem klimatskih promjena, do hidroklimatskih udara na globalnom nivou dolazi 31-66% češće nego sredinom dvadesetog vijeka, stoji u nedavno objavljenoj studiji.
A prema riječima vodećeg autora dr Danijela Svejna, ova pojava u Kaliforniji udvostručila je rizik od požara.
Trenutno, na 36% teritorije pogođene američke savezne države bilježi se suša, dok je još 25% abnormalno suvo, pokazuju zvanični podaci.
Pored dehidriranog drveća, grmlja i ostalih biljaka, u Los Anđelesu se pojavio još jedan faktor koji je omogućio dalje rasplamsavanje vatre i eskalaciju situacije. Riječ je o vjetrovima Santa Ana, koji duvaju iz unutrašnjosti ka američkoj obali.
Ne samo da dostižu velike brzine koje periodično mogu da pariraju čak i uraganima, već su ovi vjetrovi takođe i izuzetno suvi. Zbog niskih nivoa vlažnosti, dodatna vlaga „isisava se“ iz vegetacije.
Posljedično, Santa Ana već zapaljiv teren čini još zapaljivijim. Epizode ovih vjetrova – koji se nazivaju još i đavolji – traju u prosjeku tri dana, iako mogu biti i dugotrajnije.
Vjetrovi Santa Ana obično se javljaju nekoliko puta godišnje, i to najčešće u hladnijim mjesecima, od kraja septembra do maja. Dakle, onda kada je prijetnja od požara pretežno manja.
Ali zbog prethodnog hidroklimatskog udara, uloga Santa Ane u požarima ove godine bila je destruktivnija nego inače.
„Klimatske promjene povećavaju preklapanje između ekstremno suvih uslova vegetacije kasnije u sezoni i pojave ovih vjetrova“, objasnio je dr Danijel Svejn. „Ovo je naposletku ključna veza klimatskih promjena sa požarima u južnoj Kaliforniji.“
U vjetrovitim okolnostima, vatra se brže razbuktava, a gašenje je otežano pošto se smjenjuju dani sa jačim i slabijim vjetrom.
Samim tim, ne nazire se kraj borbi sa vatrenim stihijama: prema podacima Odeljenja za šumarstvo i zaštitu od požara u Kaliforniji, nakon nedjelju i po dana, tek 21% požara u Palisejdsu je pod kontrolom, a stanje je nešto bolje u Itonu, gdje je pod kontrolom 45% požara.
Uprkos tome što je poprišta mnogo više, na osnovu veličine i broja žrtava, vatrene stihije u Palisejdsu i Itonu spadaju među najrazornije i najsmrtonosnije sa kojima se američka savezna država ikada suočila.
Pored njih, još tri požara zahvatila su preko 120 hektara.
Šta je izazvalo požare u Los Anđelesu?
Kada u SAD-u dođe do vatrenih stihija, prvi osumnjičeni su munje, kao najčešći izvor požara u ovoj zemlji.
Međutim, ovog puta istražitelji su taj scenario mogli veoma brzo da isključe. Nije bilo izvještaja o munjama u Palisejdsu niti na terenu oko požara u Itonu, piše Associated Press.
Pa na čemu ili na kome onda počiva odgovornost za nezapamćenu katastrofu?
Uvid u to mogla bi da pruže brda iznad Palisejdsa. Policija je tamo oivičila jedno konkretno mjesto sa razbacanim otpadom žutim trakama koje služe za obilježavanje mjesta zločina. Vatra je tu zbrisala svaki trag hlorofila, ostavljajući za sobom ogoljeno drveće, pepeljasto sivo kamenje i zemljište nalik onom na Mjesecu.
Početna saznanja ukazuju na to da su za požare u prestižnom kraju potencijalno odgovorni tinejdžeri, koji su sa te lokacije za Novu godinu puštali vatromete, iako su ova pirotehnička sredstva u Los Anđelesu ilegalna. Vatrogasci su ugasili prvobitno izazvani novogodišnji požar, ali moguće je da je on nastavio da tinja, te da je – usljed vjetrova – prerastao u zlokobnu vatrenu stihiju šest dana kasnije.
S obzirom na to da je riječ o turistički popularnoj destinaciji sa mnogo staza za šetače i planinare, takođe je moguće da je požar izazvala potpuno druga vatra, možda zapaljena istog tog kobnog dana, a ne ranije.
U međuvremenu, jedna stanovnica Altadene pokrenula je tužbu protiv tamošnje energetske kompanije, jer vjeruje da je njihova infrastruktura izazvala požar u Itonu, koji je stigao i do njenog doma.
U tome nije usamljena. Ukupno četiri vlasnika i zakupca nekretnina u Los Anđelesu tužila su tamošnju energetsku kompaniju.
Da elektromreža može biti izvor problema, pokazuju podaci Američke službe za šume: od 1992. godine, više od 3.600 šumskih požara u Kaliforniji povezano je sa proizvodnjom, prenosom i distribucijom struje, a neke od najrazornijih izazvali su električni stubovi i dalekovodi.
U kojoj mjeri su požarima kumovale klimatske promjene?
I dok inicijalni uzrok požara tek treba da se utvrdi, naučna saznanja su nedvosmislena: klimatske promjene iznjedrile su uslove za jače i učestalije požare.
U kojoj su mjeri one odgovorne za vatrene stihije u Los Anđelesu, sa sigurnošću će vjerovatno utvrditi neka buduća studija atribucije. Ipak, ono što se trenutno zna jeste da je ovaj fenomen krajnje nesvakidašnji.
Na samom početku 2025. godine, u okrugu Los Anđelesa detektovano je preko 170 upozorenja na požare, izračunao je Svjetski institut za resurse.
Poređenja radi, prosjek za isti vremenski period od 2012. do 2024. godine iznosi otprilike 1,5 – što je više od 100 puta manje nego ove godine.
Štaviše, tokom prva tri mjeseca godine sateliti uglavnom ne detektuju nijedan požar – a kamoli u prvih nekoliko nedjelja.
Samo u jednoj jedinoj godini, u periodu od januara do marta, aktivirano je preko deset upozorenja na požare. Bila je to 2021, jedna od najgorih godina za Kaliforniju po pitanju požara.
Rastuće temperature kreiraju toplije i sušnije uslove. Ovo ne samo da podstiče nastanak požara, već istovremeno olakšava njihovo širenje.
Ali ovo nije lekcija koju praktično možemo da naučimo samo na primeru Los Anđelesa. Na toplijoj planeti, već sada se beleže jači i učestaliji požari, ali i duže i razornije sezone požara.
Uz svaki delić stepena globalnog zagrevanja, dolazi i značajno veća pretnja od vatrenih stihija. Ako želimo da izbegnemo nova zgarišta, svet treba hitno i ambiciozno da smanji štetne emisije i da obuzda porast temperature u skladu sa Pariskim sporazumom.
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
