Rekonstrukcija TE „Pljevlja“ – veliki troškovi, nejasna budućnost

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) objavila je da Termoelektrana „Pljevlja“ privremeno prekida rad od 31. marta 2025. godine zbog završne faze ekološke rekonstrukcije vrijedne skoro 70 miliona eura bez PDV-a. Cilj rekonstrukcije je produženje životnog vijeka postrojenja i prilagođavanje savremenim ekološkim standardima.

Tokom sedam i po mjeseci, koliko će Termoelektrana biti van pogona, EPCG će nedostajuću električnu energiju nadoknaditi uvozom, za što je već ugovorena nabavka u vrijednosti od 81,7 miliona eura. Iz EPCG su poručili da ova obustava rada neće uticati na krajnje potrošače, niti će dovesti do povećanja cijena električne energije ili smanjenja zarada zaposlenih.

Iako su navedene mjere predstavljene kao kratkoročno rješenje za obezbjeđivanje energetske stabilnosti i ekološke održivosti, postoje ozbiljna pitanja koja ostaju otvorena i zahtijevaju jasnije odgovore nadležnih institucija.

Prvo pitanje tiče se ekonomskih implikacija ove rekonstrukcije. Prema dostupnim informacijama, EPCG uvozi električnu energiju po cijeni od oko 100 eura za megavat-čas (MWh), dok domaćim potrošačima prodaje istu energiju za 45 eura po MWh. Ovo stvara evidentan finansijski pritisak, te ostaje nejasno kako će se ova razlika u cijeni dugoročno kompenzovati.

Još značajnije pitanje odnosi se na dugoročnu strategiju Crne Gore u pogledu energetskog sektora. Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) najavio je kraj korišćenja uglja do 2035. godine. Međutim, istovremeno postoje kontradiktorne informacije o tome da bi Termoelektrana „Pljevlja“ mogla biti aktivna do 2041. godine. Ova konfuzija dodatno produbljuje zabrinutost o tome kojim energetskim kapacitetima Crna Gora planira nadoknaditi polovinu električne energije koju trenutno proizvodi ova termoelektrana.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalne tehničke, ekonomske, ekološke i pravne probleme koji mogu ugroziti isplativost cijelog projekta. Navodi se i da ekološka rekonstrukcija neće značajnije smanjiti emisije CO2, ključnog gasa odgovornog za klimatske promjene, što bi moglo dovesti do dodatnih problema u pregovorima s Energetskom zajednicom i Evropskom unijom.

Stoga je ključno otvoriti inkluzivnu javnu debatu i izvršiti sveobuhvatnu analizu troškova i koristi ovog projekta. Takođe, Crna Gora hitno mora ubrzati ulaganja u obnovljive izvore energije poput solarnih i vjetroelektrana, te jasno definisati dugoročne alternative koje bi osigurale energetsku nezavisnost i održivost nakon prestanka rada Termoelektrane „Pljevlja“.

Građani zaslužuju transparentne odgovore na pitanje kako će izgledati energetska budućnost zemlje poslije 2035. godine i na koji način i u kom kapacitetu će biti korišćeni obnovljivi izvori energije na koje se već duži vremenski period, više teorijski nego praktično, stavlja akcenat. S obzirom na visoke troškove ekološke rekonstrukcije i ograničenost postojećih kapaciteta, jasno je da Crna Gora mora strateški pristupiti izazovu energetske tranzicije. Vrijeme je da se sa jasnim vizijama i konkretnim planovima suočimo sa ovim izazovima, prije nego što posljedice postanu prevelike za cijelo društvo.

IZVORI:

• https://www.ecoportal.me/rekonstrukcija-te-pljevlja-veliki-troskovi-nejasna-buducnost/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu