Klimatske promjene pojačavaju alergije i otvaraju vrata novim zdravstvenim rizicima

Klimatske promjene ne utiču samo na porast temperature i učestalost ekstremnih vremenskih prilika, one sve više narušavaju i naše zdravlje, naročito kada je riječ o alergijama. Rastući nivoi ugljen-dioksida i globalno zagrijavanje doveli su do dužih i intenzivnijih sezona polena širom svijeta, a naučnici upozoravaju da se alergijski simptomi javljaju ranije, traju duže i pogađaju sve veći broj ljudi, uključujući i one koji prethodno nisu bili osjetljivi.

Grmljavinska astma – kada oluja pokrene alergijsku krizu

Dok se većina ljudi bori sa kijavicom i crvenim očima, klimatske promjene u nekim slučajevima otvaraju vrata mnogo ozbiljnijim reakcijama. Grmljavinska astma je jedan od najupečatljivijih primjera koliko snažan može biti spoj polena i ekstremnih vremenskih prilika. Radi se o rijetkom ali ozbiljnom fenomenu koji se javlja kada određene vremenske prilike, poput oluja sa grmljavinom, izazovu razbijanje čestica polena u atmosferi. Te mikroskopske čestice tada dospijevaju duboko u pluća kod ljudi i mogu izazvati snažne astmatične napade, čak i kod osoba koje prethodno nijesu imale astmu.

Tokom formiranja oluje, ogromne količine polena bivaju usisane u oblake, gdje kiša, munje i visoka vlažnost vazduha uzrokuju njihovo fragmentisanje. Ove minijaturne čestice se zatim rasprše kroz padavine ili vjetar i dospijevaju nazad na zemlju – nevidljive, ali izuzetno reaktivne kada ih udahne čovjek.

Najpoznatiji i najtragičniji slučaj grmljavinske astme desio se 21. novembra 2016. godine u Melburnu. Oko 18 sati tog dana, vazduh je postao izuzetno opasan – telefonske linije hitne pomoći su se usijale, bolnice su bile preplavljene pacijentima sa respiratornim problemima, a hitne službe nisu uspijevale da odgovore na sve pozive. Zabilježeno je osam puta više pacijenata sa problemima disanja nego inače, a skoro deset puta više osoba sa astmom završilo je na bolničkom liječenju.

Profesor Paul Beggs, specijalista za zdravstvene aspekte životne sredine i professor sa Univerziteta Macquarie u Sidneju, rekao je za BBC da je ovaj događaj bio „apsolutno ogroman, bez presedana, katastrofalan“. Prema njegovim riječima, čak ni medicinsko osoblje nije znalo šta se dešava.

Iako nije moguće tačno utvrditi u kojoj mjeri su klimatske promjene uticale na slučaj grmljavinske astme iz 2016. godine u Melburnu, Begs je “razumno uvjeren” da su imale izvjestan uticaj.

„Znamo da klimatske promjene dovode do veće količine polena u atmosferi“, kaže on. „Mijenjaju sezonalnost polena. Mijenjaju i vrste polena kojima smo izloženi.“ Begs, koji se intenzivno bavio istraživanjem grmljavinske astme, objavio je 2024. godine naučni rad u kojem je analizirao veze između ovog fenomena i klimatskih promjena.

Iako je Melburn bio epicentar najtežih slučajeva – sa sedam zabilježenih događaja od 1984. godine, grmljavinska astma nije ograničena samo na Australiju. Poznati slučajevi dogodili su se i u drugim krajevima svijeta:

• Birmingham, Velika Britanija (1994.) – nakon ljetnje oluje, veliki broj osoba prijavio je simptome astme, a bolnice su zabilježile nagli skok u prijemima.
• London (2004.) – sličan talas prijema pacijenata sa napadima astme tokom olujnog vremena.
• Atlanta, SAD (2011.) – nakon grmljavinske oluje, hitne službe prijavile su povećan broj poziva vezanih za respiratorne tegobe.

Iako su ovakvi događaji i dalje rijetki, naučnici upozoravaju da klimatske promjene povećavaju njihovu vjerovatnoću, ne samo zbog produžene sezone polena, već i zbog češće pojave jakih oluja.

Kako klimatske promjene mijenjaju sezone polena

Nije riječ samo o olujama. Klimatske promjene uzrokuju duže i intenzivnije sezone polena u mnogim djelovima svijeta, uključujući SAD, Evropu i Australiju. Prema predviđanjima, prosječan nivo polena ove godine će biti iznad istorijskog prosjeka u čak 39 saveznih država u SAD.

Polen je sam po sebi neizostavan i sveprisutan dio našeg prirodnog svijeta. To je prirodna mikroskopska čestica koju biljke proizvode radi razmnožavanja. Neke vrste biljaka, poput trava, drveća i korova, polen raspršuju pomoću vjetra i upravo su ove biljke najčešći uzročnici sezonskih alergija, poznatih i kao polenska kijavica.

Alergija na polen nastaje kada imuni sistem greškom identifikuje polen kao prijetnju i reaguje kao da se bori protiv virusa ili bakterija. Tipični simptomi uključuju curenje nosa, svrab očiju i kijanje. Kod nekih ljudi, alergijska reakcija može izazvati i astmatične napade, kada dolazi do upale disajnih puteva i njihovog oticanja, što otežava unos vazduha u pluća.

Na primjer, porast temperatura znači da sezone polena, kada biljke ispuštaju polen, uglavnom u proljeće i ljeto, počinju ranije i traju duže, kaže Elen Fuertes, naučnica iz oblasti javnog zdravlja koja se bavi uticajem životne sredine i alergijskih bolesti na Nacionalnom institutu za srce i pluća pri Imperijal koledžu u Londonu. „Ljudi će počinjati da osjećaju simptome ranije tokom godine i to tokom dužeg perioda“, kazala je za BBC.

Ambrozija – globalna prijetnja

Ambrozija, biljka porijeklom iz Sjeverne Amerike, a koja se danas širi čitavim svijetom – Evropom, Azijom, Australijom i Južnom Amerikom. Jedna biljka ambrozije može proizvesti do milijardu zrna polena. Već sada, oko 50 miliona ljudi u SAD-u ima alergiju na ovu biljku.

Studija iz Sjeverne Amerike (1995–2015) pokazala je da se sezona polena ambrozije značajno produžila: u Vinipegu za 25 dana, u Fargu za 21 dan, u Mineapolisu za 18 dana.

„Zime su toplije, proljeća počinju ranije, a jeseni se odlažu i zato se vrijeme provedeno napolju u kontaktu sa alergenim polenom sigurno povećava“, kaže Luis Ziska, vanredni profesor zaštite životne sredine na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku i jedan od autora studije o sezoni polena ambrozije.

Ove promjene su izraženije u sjevernim djelovima Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, kaže Ziska, ali i u Australiji te južnim djelovima Južne Amerike i Afrike.

Bez hitnog smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, efekti će se vjerovatno samo pogoršavati. Na primjer, jedno istraživanje iz 2022. godine procijenilo je da će do kraja ovog vijeka sezone polena počinjati i do 40 dana ranije, i završavati i do 15 dana kasnije nego danas – što bi značilo i do dva dodatna mjeseca simptoma za oboljele od alergijskog rinitisa svake godine.

Uloga CO₂ u pogoršanju problema

Istraživanja pokazuju da rast nivoa ugljen-dioksida (CO₂) dodatno pogoršava problem. Viši nivoi CO₂ stimulišu biljke da proizvode više polena, često i jače alergenog.

Eksperimentom u kojem su biljke uzgajane pod koncentracijom od 800 ppm CO₂ (dvostruko više nego današnji nivo), utvrđeno je da su proizvele 50% više polena u poređenju sa onima uzgajanim na 400 ppm. Sličan eksperiment sa hrastovima pokazao je čak 13 puta veću produkciju polena.

Profesor Ziska ističe: „Svaki put kada bismo povećali CO₂, ambrozija je rasla više, proizvodila više polena, a dokazi pokazuju da je polen bio i alergeniji.“

Šta možemo učiniti?

Rješenja postoje – od smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte do lokalnih akcija. U SAD-u su još 1930-ih postojale komisije za borbu protiv ambrozije. U Čikagu je 1932. godine angažovano 1.350 radnika koji su ručno uklanjali biljke i za to dobijali hranu, smještaj i simboličnu nadoknadu.

Danas se ovakve akcije dešavaju u Evropi. Berlin ima radne timove koji uklanjaju ambroziju u urbanim zonama, dok je Švajcarska 2024. zabranila uvoz i prodaju ove biljke i angažovala volontere da je uklanjaju iz parkova.

Urbanistička rješenja takođe mogu igrati važnu ulogu. „Definitivno treba ozeleniti naše gradove“, kaže Fuertes. „Ali to moramo raditi promišljeno.“

Sadnja egzotičnih i muških biljaka koje proizvode više polena, u odnosu na „neuredna“ ženska koja daju plodove i sjemenke, može pogoršati stanje – poznato kao „botanički seksizam“. Iako je njegov uticaj u velikim gradovima ograničen, važno je pametno birati biljni fond za sadnju u urbanim sredinama.

Beggs za BBC kaže: „Većina ljudi ima pristup informacijama o temperaturi i padavinama, ali ne i o nivou alergena u vazduhu.“ On i Fuertes ističu da trenutni servisi za prognozu polena ne prate direktno nivo alergena, iako je to mjera koja preciznije korelira sa simptomima.

„Niko ne mjeri nivo alergena na rutinskoj osnovi“, kaže Fuertes. „Trebalo bi da se krećemo u tom pravcu.“

Nauka je jasna – bez akcije, biće samo gore

Stručnjaci upozoravaju da bez odlučnih i koordinisanih mjera, klimatske promjene će nastaviti da pogoršavaju problem alergija širom svijeta – ne samo kroz smrtonosne fenomene poput grmljavinske astme, već i kroz svakodnevnu patnju miliona ljudi.

„Danas imamo dovoljno studija koje pokazuju da sve ovo ozbiljno utiče na ljudsko zdravlje“, zaključuje profesor Beggs. „A biće toga još.“

IZVORI:

https://www.ecoportal.me/klimatske-promjene-pojacavaju-alergije-i-otvaraju-vrata-novim-zdravstvenim-rizicima/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu