Dezinformacije potkopavaju povjerenje u klimatologe

Čovječanstvo prolazi kroz klimatski prelomni trenutak, dok, paradoksalno, raste nepovjerenje prema onima koji nas o tom trenutku najviše upozoravaju — klimatolozima. Nova međunarodna Studija, objavljena u časopisu Environmental Research Letters, donosi sveobuhvatnu analizu povjerenja u naučnike širom svijeta i otkriva suptilan, ali značajan jaz u povjerenju između “opštih” naučnika i onih koji se bave klimatskim promjenama.

Iako je povjerenje u klimatologe i dalje generalno na visokom nivou, studija koja je obuhvatila više od 69.000 ispitanika iz 68 zemalja pokazuje da ljudi u prosjeku više vjeruju naučnicima iz drugih oblasti nego klimatolozima. Razlika je mala, ali značajna — i može imati dalekosežne posljedice po javnu podršku klimatskim politikama i mjerama prilagođavanja.

Ko vjeruje klimatolozima – a ko sumnja?

Prema autorima studije, najveći uticaj na ovaj jaz ima politička orijentacija građana. U većini analiziranih zemalja, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Velikoj Britaniji i Kanadi, konzervativno i desno orijentisani ispitanici iskazuju znatno manje povjerenje u klimatologe nego u druge naučnike. Taj trend je vidljiv i u Evropi, ali i u nekim zemljama Latinske Amerike i Afrike.

U većini zemalja svijeta ljudi više vjeruju naučnicima iz drugih oblasti nego klimatolozima — razlika je mala, ali može imati velike posljedice po javnu podršku klimatskim politikama.

Zanimljivo, podaci pokazuju da povjerenje u klimatologe raste kod osoba sa izraženijim pozitivnim stavovima prema nauci, koje žive u urbanim sredinama, a u pojedinim kontekstima i kod religioznih osoba. S druge strane, osobe sa izraženom sklonošću socijalnoj dominaciji i naučno-populističkim stavovima pokazuju niže povjerenje u klimatologe nego u druge naučnike. Tako je, recimo, u Kini povjerenje u klimatologe čak i veće nego u druge naučnike, što autori povezuju sa snažnim javnim konsenzusom i podrškom državnim klimatskim politikama. Na drugom kraju spektra je Demokratska Republika Kongo, gdje je povjerenje u klimatologe najočiglednije niže nego u druge naučnike. Jedan od mogućih razloga je percepcija da međunarodne klimatske politike ne uzimaju u obzir lokalne interese i dovode do eksploatacije resursa bez pravedne koristi za lokalno stanovništvo.

Najsnažniji pozitivan pokazatelj povjerenja u klimatologe bili su izraženi pozitivni stavovi prema nauci. S druge strane, muškarci su u prosjeku iskazivali nešto niže povjerenje u naučnike uopšte, ali ta razlika gotovo nestaje kada se radi o klimatolozima. Naime, rezultati pokazuju da muškarci i žene klimatolozima vjeruju gotovo podjednako, što sugeriše da rod ne igra značajnu ulogu u oblikovanju stava prema ovoj specifičnoj oblasti nauke.

Odakle dolazi nepovjerenje?

Ono što ovaj fenomen čini posebno zabrinjavajućim jeste činjenica da jaz u povjerenju nije slučajan, niti se može objasniti samo razlikama u obrazovanju ili iskustvu. Kako ističu autori studije, radi se o posljedici dugogodišnjih, sistematskih pokušaja diskreditacije klimatske nauke od strane interesnih grupa — prije svega fosilne industrije, ali i određenih političkih i medijskih struktura.

Kampanje dezinformisanja vješto su iskorištavale naučnu neizvjesnost koja je sastavni dio istraživačkog procesa, prikazujući je kao dokaz nepouzdanosti

Kampanje dezinformisanja, koje traju već decenijama, imale su za cilj da posiju sumnju u naučni konsenzus o klimatskim promjenama. One su vješto iskorištavale naučnu neizvjesnost koja je sastavni dio istraživačkog procesa, prikazujući je kao dokaz nepouzdanosti, dok su klimatolozima često pripisivane političke i ideološke namjere.

O ovom fenomenu smo već pisali na Ecoportalu — razotkrivali smo dezinformacije o navodnoj “zavjeri klimatologa”, demantovali tvrdnje da klimatske promjene nisu izazvane ljudskom aktivnošću, kao i mitove o tobožnjoj štetnosti mjera dekarbonizacije.

Zašto je to važno?

Klimatska nauka ne funkcioniše u vakuumu. Povjerenje javnosti u klimatologe je presudno za sprovođenje političkih odluka koje su neophodne da bismo izbjegli najgore posljedice klimatske krize. Ako to povjerenje erodira — naročito među političkim akterima i glasačima — tada i sama nauka postaje nemoćna da pokrene promjene koje predlaže.

Bez povjerenja u klimatologe — nema ni klimatske akcije.

Međutim, kako autori studije ističu, cilj ne smije biti stvaranje slijepog povjerenja, već povjerenja zasnovanog na transparentnosti, odgovornosti i otvorenoj komunikaciji. U tom smislu, naučna zajednica mora kontinuirano ulagati napore u jačanje odnosa sa javnošću, ne samo kroz popularizaciju nauke, već i kroz razumijevanje društvenog konteksta u kojem djeluje.

Borba protiv dezinformacija je borba za povjerenje

U eri društvenih mreža, gdje dezinformacije o klimatskim promjenama imaju nesrazmjerno veliki domet, svaka pukotina u povjerenju prema klimatolozima postaje prostor koji ispunjavaju teorije zavjere, pseudonauka i spinovanje činjenica.

Odgovorno i utemeljeno informisanje je ključni alat u borbi za očuvanje javnog povjerenja u nauku. Jer bez povjerenja — nema ni klimatske akcije.

IZVOR:

https://www.ecoportal.me/dezinformacije-potkopavaju-povjerenje-u-klimatologe/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu