Energetski sektor, kao i mnogi drugi, suočava se s mećavom neizvjesnosti, što dodatno komplikuje rad kreatora politika, poslovnih lidera i investitora, poručio je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Geopolitički preokreti, ističe Birol, opterećuju dugo uspostavljene odnose i preokreću duboko ukorijenjene pretpostavke. Svjetski indeks neizvjesnosti, koji su razvili ekonomisti iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Univerziteta Stanford, dostigao je neviđene nivoe u posljednjim mjesecima, dodaje on.
Ipak, Birol smatra da i u vremenu velikih promjena i dalje postoje važni trendovi koji se mogu prepoznati s određenim stepenom pouzdanosti. Kao takvi, naglašava, oni mogu pomoći u donošenju odluka.
1. Svijet je ušao u doba električne energije
Nafta i gas će se i dalje široko koristiti još dugi niz godina, ali potrošnja električne energije raste dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom.
Električna energija predstavlja ključni energetski input za najdinamičnije segmente globalne ekonomije poput vještačke inteligencije, data centara i visokotehnološke proizvodnje i povećava svoj udio u ključnim sektorima kao što su drumski saobraćaj i grijanje, kroz tehnologije poput električnih vozila i toplotnih pumpi.
Već danas, više od polovine investicija u globalnom energetskom sektoru usmjereno je na električnu energiju.
2. Obnovljivi izvori energije nastavljaju rasti
Uprkos određenim izazovima, u mnogim zemljama širom svijeta obnovljivi izvori energije zadovoljavaju veliki dio, ako ne i cjelokupan rast potražnje za električnom energijom, često zato što predstavljaju najkonkurentniju opciju.
Solarna energija prednjači, budući da zemlje koje sve više podstiču rast potražnje za energijom, poput Indije, raspolažu visokokvalitetnim solarnim resursima. Međutim, u igri su i druge tehnologije, uključujući i nove u nastajanju, poput geotermalne energije nove generacije.
3. Nuklearna energija se vraća
Nakon niza neuspjeha tokom 2010-ih godina, nuklearna energija ponovo je u usponu i prošle godine proizvela je više električne energije nego ikada ranije.
Trenutno je u izgradnji više od 70 gigavata novih nuklearnih kapaciteta, što predstavlja jedan od najviših nivoa u posljednjih 30 godina.
Rastuća potražnja za električnom energijom iz data centara dovodi do toga da se i tehnološke kompanije sve više okreću nuklearnoj energiji, privučene njenim potencijalom niskih emisija i mogućnošću neprekidnog, 24-časovnog snabdijevanja električnom energijom.
4. Rizici po energetsku bezbjednost se umnožavaju, naročito kada je riječ o kritičnim mineralima
Tradicionalnim prijetnjama po bezbjednost snabdijevanja naftom i gasom sada se pridružuju i ranjivosti u drugim oblastima, uključujući bezbjednost snabdijevanja električnom energijom što su pokazali nedavni veliki nestanci struje u Čileu i Španiji kao i zavisnost od kritičnih minerala.
Jedna zemlja, Kina, dominantan je proizvođač 19 od 20 strateških minerala povezanih s energetikom, s prosječnim tržišnim udjelom od oko 70 odsto. Više od polovine ovih strateških minerala podliježe nekom obliku kontrole izvoza.
Rastući rizici po energetsku bezbjednost usljed klimatskih promjena sada su takođe izvjesni, što dodatno naglašava potrebu da se energetski sistemi učine otpornijim na ekstremne vremenske prilike, kao i na sajber-napade i druge zlonamjerne aktivnosti usmjerene na kritičnu infrastrukturu.
5. Države preuzimaju veću kontrolu
Kako energija sve više postaje pitanje ekonomske i nacionalne bezbjednosti, vlade intenziviraju intervencije s ciljem da oblikuju tokove, umjesto da ih prepuste isključivo tržištu. To je posebno vidljivo u lancima snabdijevanja energetskim tehnologijama, naročito kada je riječ o kritičnim mineralima, jer zemlje nastoje da umanje rizike povezane s visokim tržišnim udjelom Kine.
Trgovina naftom i gasom takođe je sve više pod uticajem političkih razmatranja, međuvladinih pregovora i sankcija.
6. Prelazak na „tržište kupaca“ za ključna goriva i tehnologije
Cijene nafte već su pod pritiskom zbog relativno obilne ponude, a sličan trend uskoro se očekuje i na tržištima prirodnog gasa, kako novi talas projekata za izvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) počinje sa radom.
Postoje i značajni proizvodni kapaciteti za baterije, solarne panele i druge energetske tehnologije. Ovi trendovi mogu ići u prilog uvoznicima goriva i tehnologija, ali ne bi smjeli da izazovu samozadovoljstvo: period obilja i potencijalno nižih cijena mogao bi dovesti do smanjenja investicija u energetiku, s posljedicama u godinama koje dolaze.
7. Novi akteri sve snažnije oblikuju globalne energetske tokove
Težište svjetskih energetskih tržišta se pomjera, jer grupa zemalja u razvoju predvođena Indijom i jugoistočnom Azijom, uz sve veće učešće zemalja Bliskog istoka, Latinske Amerike i Afrike sve snažnije utiče na dinamiku energetskih tržišta.
Ove zemlje preuzimaju ulogu od Kine, koja je od 2010. godine činila više od polovine rasta globalne potražnje za naftom, gasom i električnom energijom.
Ipak, nijedna pojedinačna zemlja neće se ni približiti ponavljanju izuzetne energetske putanje Kine iz prethodnih decenija.
Pristup „sačekaj i vidi“ nije rješenje
Na kraju, Fatih Birol upozorava da u jeku današnjih previranja, fokusiranje isključivo na neizvjesnosti može dovesti do neodlučnosti i paralize.
Pristup „sačekaj i vidi“, kada je riječ o energetici bilo da dolazi od vlada, kompanija ili investitora nosi rizik gomilanja problema u budućnosti, imajući u vidu rastuću globalnu potražnju za energijom i stalnu potrebu za investicijama.
„I dalje postoje određene izvjesnosti na koje se donosioci odluka mogu osloniti ne smijemo ih izgubiti iz vida dok planiramo budućnost“, poručio je Birol.
Izvor:
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
