Stručnjaci i aktivisti često govore o tzv. ekosistemskim uslugama koje dobijamo od prirode, a koje podrazumijevaju širok spektar stvari – od čistijeg vazduha preko regulacije zemljišta do kontrole bolesti.
Po svemu sudeći, češki dabrovi iz zaštićenog područja Brdi ekosistemske usluge podigli su na skroz novi nivo i uštedjeli vlastima čak 1,2 miliona eura.
Dok se administracija bavila birokratijom i sređivala papire za prethodno odobreni projekat izgradnje brana, životinje su taj posao obavile praktično preko noći.
Dovlačeći grane, vrijedna kolonija dabrova napravila je tokom proteklog mjeseca vlažno stanište, prenose mediji.
Lokaciju nisu mogli bolje da izaberu, brane su podigli na obilaznici koju su izgradili vojnici u nekadašnjoj vojnoj bazi kako bi isušili prostor.
Projekat revitalizacije vodenih površina trebalo je to da ispravi.
Ali prije nego što su stigle mašine i ljudi, životinje su stvorile neophodne uslove za močvaru. Tim inženjera koji je naposljetku obavio zadatak čini oko osam dabrova.
Projekat obnove vodenih površina u češkom zaštićenom području planira se još od 2018. godine. Iako su obezbijeđena novčana sredstva za novu branu koja bi riješila probleme sa vodom, podvig je stajao u mjestu čak sedam godina jer nije bilo moguće pribaviti sve potrebne građevinske dozvole.
„Vojna uprava šuma i sliv rijeke Vltave međusobno su pregovarali o projektu i rješavanju pitanja u vezi sa vlasništvom nad zemljištem”, objasnio je Bohumil Fišer, načelnik Uprave zaštićenog područja Brdi.
„Dabrovi su ih pobijedili, uštedjevši nam 30 miliona čeških kruna. Brane su gradili bez ikakve projektne dokumentacije i besplatno.”
Eksperti koji su izašli na teren konstatovali su da močvara i rezervoari vode koje su životinje kreirale pružaju dobre uslove za rijetke rakove, žabe i druge vrste iz vlažnih staništa.
Međutim, čak i izvan zaštićenog područja Brdi, pojedini smatraju ove poluvodene glodare za jedinu vrstu, pored ljudi, koja tako korjenito može da promijeni svoje okruženje.
Svojim moćnim sjekutićima dabrovi pregrizaju drveće i vegetaciju, tako raščišćavajući šumu, ali i gradeći brane.
Za pregradu potoka koriste drvo, kamenje i blato. Na taj način, nastaju močvare poznate i kao „dabrova jezera”, a koja životinje koriste kao izvore hrane, ali i kao zaštitu od predatora.
Pored što služe kao dom za druge vrste, brane koje prave dabrovi takođe usporavaju protok vode što smanjuje rizik od poplava nizvodno od konstrukcija. Povrh svega toga, svojim radom doprinose poboljšanju kvaliteta vode i skladištenju ugljenika.
Najveća brana koju su izgradili dabrovi nalazi se u jednom nacionalnom parku u Kanadi, a njena dužina je otprilike ekvivalentna dužini sedam fudbalskih terena. Konstrukcija je zapravo toliko velika da može da se vidi iz svemira.
IZVORI:
https://english.radio.cz/beavers-build-planned-dams-protected-landscape-area-while-local-officials-still-8841536
https://www.goodnewsnetwork.org/while-a-czech-region-plans-its-hydroproject-beavers-do-it-for-them-saving-millions/
https://www.nationalgeographic.com/animals/article/beaver-dam-czech-republic
https://ecologi.com/articles/blog/why-are-beavers-ecosystem-engineers
https://potomac.org/blog/2016/1/19/beaver-dam-nitrogen-water
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
