Izvještaj: Usled klimatskih promjena, kompanije bi mogle da izgube i do 7% profita svake godine do 2035.

Nedelovanje ima svoju cijenu, ali kolika je ona zapravo za kompanije koje nedovoljno preduzimaju na frontu sa klimatskim promjenama?

I do 7% godišnjeg profita manje do 2035. godine, pokazuje novi izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma kojim je obuhvaćeno preko pet hiljada preduzeća. To je ekvivalentno ekonomskom uticaju pandemije koronavirusa svake dvije godine.

Vremenom, držanje skrštenih ruku postaje sve skuplje, pa bi u periodu od 2035. do 2045. godišnji gubici profita mogli da porastu na između 8,1% i 11,1% u zavisnosti od toga da li će štetne emisije biti niske ili visoke.

Ali kako dolazi do toga da kompanije gube profit usljed klimatskih promjena?

Tako što dolazi do jačih i učestalijih vremenskih ekstrema, od toplotnih talasa preko suša i požara do oluja i poplava. A svi ovi ekstremni događaji predstavljaju prijetnju po dugoročna sredstva preduzetnika kao što su zemljište, zgrade, mašinerija i oprema.

Očekuje se da će vremenski ekstremi, pojačani klimatskim promjenama, zbrisati dugoročna kompanijska sredstva u vrijednosti od 610 milijardi dolara, i to svake godine do 2035. Najveći krivac za to je ekstremna toplota kojoj se pripisuje čak tri četvrtine buduće štete.

Kako se navodi, najugroženija su preduzeća koja se bave telekomunikacijama, komunalijama i energetikom.

S druge strane, kompanije koje ulažu u borbu protiv klimatskih promjena – za svaki jedan dolar investiran u dekarbonizaciju, adaptaciju i otpornost – štede 19 dolara zahvaljujući tzv. izbjegnutim gubicima.

U izvještaju se ističe deset načina na koje preduzeća mogu da ojačaju svoju klimatsku otpornost. Neki od njih su prikupljanje, analiza i modeliranje podataka, razvoj kriznog menadžmenta i planiranje oporavka nakon nepogoda, ali i implementacija zaštitnih mjera za radnike npr. tokom žestokih vrućina.

Autori su izdvojili nekoliko različitih kompanija i aktivnosti koje sprovode na polju klimatske akcije.

Primjera radi, proizvođač hrane Unilever razvija solarne elektrane na šest fabrika u Indiji zato što očekuju da će tajfuni i poplave omesti proizvodnju, dok se kompanija Huawei fokusira na reciklažu elektronskih uređaja čime smanjuje količine e-otpada, kao i potražnju za sirovinama i resursima.

IZVORI

https://klima101.rs/profit-pad-klimatske-promene/

https://www.weforum.org/stories/2024/12/climate-risks-business-impacts-tipping-points-report/

https://www.weforum.org/videos/climate-risks-slash-corporate-earnings/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu