Slično kao 2023. godine, mnogi klimatski i energetski rekordi su oboreni 2024. godine.
Bila je to najtoplija godina na Zemlji sa velikom razlikom, oborivši prethodni rekord koji je postavljen tek prošle godine sa još većom razlikom. Zagađenje klime izazvano ljudskim zagrijavanjem i koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi dostigle su nove visine. Ali rekordna primjena rješenja čiste tehnologije 2024. spriječila je još veće povećanje emisija.
Naučnici su otkrili i mnoge druge planetarne vitalne znakove takođe na rekordnim nivoima, uključujući kiselost okeana, porast nivoa mora, ledeni pokrivač, stope smrtnosti od toplote, proizvodnju mesa i gubitak šumskog pokrivača. Ali oni su takođe primijetili da nivo globalnog krčenja šuma usljed direktnog djelovanja ljudi na mjestima kao što je brazilski Amazon opada, sve manje organizacija ulaže u akcije kompanija za fosilna goriva, a sve više zemalja naplaćuje cijenu za emisije koje zagrijavaju klimu iz sve većeg broja privrednih sektora.
Ukratko, 2024. godina je donijela mješavinu zabrinjavajućih klimatskih rekorda u kombinaciji sa nekim napretkom u političkim rješenjima. Ali rezultati izbora u SAD suzili su prozor mogućeg klimatskog napretka u narednim godinama.
Kada budu gotovi konačni podaci, 2024. će lako oboriti rekord za najtopliju godišnju prosječnu globalnu temperaturu površine Zemlje. Taj rekord je postavljen 2023. godine, čime je lako oborio prethodni rekord postavljen 2016. i izjednačen 2020. Klimatske promjene su takođe imale ulogu u pogoršanju mnogih ekstremnih vremenskih katastrofa 2024. godine.
Izuzetna vrućina u protekle dvije godine uglavnom je posljedica dugotrajnog trenda globalnog zagrijavanja, plus događaja El Niño koji je izvukao toplu vodu na površinu Tihog okeana. Ali klimatski naučnici takođe istražuju kakvu su ulogu imale promjene u oblačnosti u ove posljednje dvije rekordno vruće godine i da li smanjenje zagađenja usljed čistijeg transporta utiče na formiranje oblaka.
I dok je zagađenje klime izazvano sagorijevanjem fosilnih goriva dostiglo rekordne nivoe, premašivši 37 milijardi metričkih tona uz podizanje nivoa atmosferskog ugljen-dioksida na novu visinu od 422,5 dijelova na milion, te emisije su porasle za manje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. To je zbog rekordne primjene čistih tehnologija širom svijeta.
Na primjer, električna vozila (EV) i plug-in hibridi činili su preko 20% globalne prodaje novih automobila u 2024. godini, u odnosu na 18% prošle godine. U Kini je polovina prodaje novih automobila bila električna u posljednjih pet mjeseci, a usvajanje brzo raste. Postavljanje solarnih panela je takođe nastavilo da postavlja rekorde širom svijeta, a posebno u Kini, velikim dijelom zato što su u većini slučajeva jednostavno postali jeftiniji od alternativa fosilnim gorivima.
U Sjedinjenim Državama novoizabrani predsjednik Tramp i republikanski Kongres stupiće na dužnost u januaru. Prije osam godina, ova ista politička struktura dovela je do povlačenja SAD iz Pariskog sporazuma o klimi i ukidanja preko 100 klimatskih i ekoloških propisa. Zagađenje klime u zemlji blago je poraslo tokom naredne tri godine, sve dok nije udarila pandemija COVID-a.
Ovog puta, emisije u SAD opadaju uz pomoć finansijskih podsticaja za čistu tehnologiju u Zakonu o smanjenju inflacije (IRA), koji su demokrate usvojile 2022.
Neke od odredbi zakona možda će preživjeti i sljedeći Kongres. Oko dvije trećine novih projekata čiste proizvodnje i energije izgrađenih i planiranih od potpisivanja zakona o IRA nalazi se u okruzima koje predstavljaju republikanci, kao i više od tri četvrtine investicionih dolara i radnih mjesta, prema podacima koje je prikupila nestranačka grupa E2.
To je prvenstveno zato što nova proizvodna i energetska postrojenja zahtijevaju velike dijelove pristupačne, dostupne zemlje, koje se obično nalaze u ruralnim oblastima, čiji stanovnici imaju tendenciju da budu politički konzervativniji. Države koje predvode republikanci takođe imaju tendenciju da privuku ove vrste poslovnih investicija putem izdašnih poreskih olakšica. Da su IRA ili neke od njenih ključnih odredbi opozvane, rukovodioci koji vode mnoge od ovih novih objekata upozoravaju da bi morali da otpuste radnike ili da u potpunosti zatvore postrojenja.
Kao rezultat toga, mnogi republikanci u Kongresu podržavaju očuvanje nekih odredbi IRA.
„Morate da koristite skalpel, a ne malj, jer postoji nekoliko odredbi koje su pomogle u cjelini“, nedavno je rekao predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson.
Analiza energetskih modelara na Prinstonu, sprovedena nakon što je IRA potpisana, takođe je otkrila da bi otprilike polovina njenog potencijala za korišćenje čiste energije i smanjenje zagađenja klime mogla biti izgubljena ako SAD ne izgrade infrastrukturu za prenos električne energije dovoljno brzo da povežu nove projekte čiste energije na električnu mrežu. Kao rezultat toga, reforma dozvola postala je vruća tema među klimatskim ekspertima koji žele da ubrzaju taj proces. Zakonodavci ove godine za dlaku nisu uspjeli da se dogovore oko dvostranačkog sporazuma o reformi, ali bi pregovori mogli da počnu iznova 2025.
Novoizabrani predsjednik Tramp takođe je obećao da će uvesti ekspanzivne tarife kada preuzme dužnost. U prijedlogu zakona koji se zove Zakon o naknadama za spoljašnje zagađenje, republikanski senatori Bil Kasidi iz Luizijane i Lindzi Grejem iz Južne Karoline predložili su uvođenje carine na ugljenik na uvoz nekoliko ključnih materijala u zemlju.
Analize Niskanen centra i Climate Leadership Council otkrile su da proizvodi proizvedeni u Americi imaju tendenciju da proizvode manje zagađenja klime od onih proizvedenih u mnogim drugim ključnim zemljama poput Kine i Rusije. Carina na ugljenik bi stavila cijenu na dodatni sadržaj ugljenika u uvoznim proizvodima iznad prosječnog sadržaja ugljenika u domaćem ekvivalentu. Ovo bi istovremeno izjednačilo uslove za američke proizvode u konkurenciji s prljavijim i jeftinijim uvozom i stvorilo podsticaj drugim zemljama da dekarbonizuju svoje industrije kako bi izbjegle plaćanje američke carine na ugljenik.
Republikanski kreatori politika takođe imaju tendenciju da budu otvoreni za rješenja za hvatanje ugljenika. To uključuje prikupljanje zagađenja ugljenikom iz dimnjaka prije nego što uđe u atmosferu ili njegovo uklanjanje iz atmosfere bilo tehnološkim ili prirodnim putem. Stare američke šume počinju da uklanjaju manje ugljenika iz atmosfere svake godine. Šumarstvo ili druga prirodna klimatska rješenja, koja bi mogla biti uključena u Predlog zakona o farmama iz 2025. godine, tako nude određeni potencijal za dvostranački klimatski napredak.
Jedna ključna priča koju treba pratiti počevši od 2025.: Ako se novo američko rukovodstvo udalji od klimatskih politika u trenutku kada se ostatak svijeta ubrzano pomjera ka zelenoj ekonomiji zasnovanoj na čistoj tehnologiji, Kina bi mogla da iskoristi priliku da ojača svoje ekonomske i geopolitičke ambicije.
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
