"Beogradsko more" je i raj za pečurke: Ada Ciganlija krije staništa rijetkih i ugroženih gljiva

Sutra je Prvi maj, praznik rada koji tradicionalno provodimo na piknicima – uz roštilj, kotliće i hladno pivo. Ada Ciganlija, jedno od omiljenih izletišta Beograđana, biće puna šarenih prostirki, mirisa hrane i dječje graje.

Ali dok se na livadama krčka pasulj, a kroz šumu odzvanja pjesma, mnogi ni ne slute da se tik uz njih, na obali Save u srcu Beograda, nalazi prirodno blago jedinstveno u Srbiji – jedino poznato stanište rijetke gljive po imenu srebrna zvjezdača (Myriostoma coliforme).

U njenom društvu raste još oko 250 zabilježenih vrsta gljiva, čineći Adu Ciganliju ne samo mjestom rekreacije, već i mikološkom riznicom. Uprkos tome što se ovo izduženo riječno poluostrvo prostire na relativno maloj površini od svega osam kvadratnih kilometara, po evidentiranom broju vrsta gljiva može parirati znatno većim i biološki raznovrsnijim lokalitetima kao što su Kopaonik i Tara.

Stoga ne čudi da se u ovoj prirodnoj oazi u sred beogradskog betona, na površini od 70 hektara, smjestilo zaštićeno stanište „Gljive Ade Ciganlije”.

Ako ne otvorite četvore oči ili šetate sa prethodnom sviješću kuda se krećete, kroz ovo stanište vjerovatno ćete proći – a da to ni ne primijetite. Nalazi se na istočnom dijelu poluostrva, u sklopu čitavog šumskog pojasa na Adi Ciganliji. Obeleženo je žutim tablama, ograničeno nasipom sa sjeverne, novobeogradske strane i turističkom zonom i park-šumom sa južne, dok su bočno od staništa gljiva – staništa sličnih karakteristika.

Mnoge gljive žive u simbiozi sa višim biljkama, a upravo nas ovi simbiotički odnosi – ukoliko se, naravno, ne izvitopere u neki oblik parazitiranja – uče o tome kako možemo živjeti u balansu sa prirodom, na obostranu korist.

Prvomajska simbioza – po uzoru na gljive

„Tokom izleta trebalo bi prije svega pripaziti na djecu koja lutaju šumom i skupljaju sve što nađu”, objašnjava Sunčica Jović, predsjednica Mikološko-gljivarskog saveza Srbije. „Baš smo prošle godine imali slučaj djeteta za koje nismo znali da li je i kakvu gljivu konzumiralo.”

U slučaju da niste gljivar sa iskustvom, da biste bili sigurni da je gljiva koju ste pronašli zaista bezbjedna za jelo, možete kontaktirati Mikološko-gljivarski savez: od preko 250 vrsta gljiva na Adi Ciganliji, samo tridesetak je jestivo, pa treba da budemo na oprezu.

„Na starim vrbama na Adi Ciganliji, pored vode, pojavilo se i šumsko pile”, napominje Jović, „koje je jestivo, ali ono je veoma prepoznatljivo – žute je boje i raste na drveću.”

Međutim, pri branju gljiva, mogućnost bezbjedne konzumacije nije jedini bitan faktor – treba znati i da li je vrsta zaštićena.

Dok je šumsko pile – nazvano po ukusu koji podsjeća na piletinu – rasprostranjeno u našoj zemlji, srebrna zvjezdača to nije. Štaviše, u pitanju je rijetka i strogo zaštićena vrsta.

Nekada je bila prisutna u Deliblatskoj peščari i Šumadiji, ali sada je, prema zvaničnim podacima, ima samo na Adi Ciganliji. Raste na pjeskovitim terenima, pretežno u simbiozi sa bagremom.

Ada Ciganlija je status zaštićenog staništa gljiva dobila upravo zahvaljujući srebrnoj zvjezdači.

Veoma je specifičnog izgleda kojim opravdava svoj naziv – mada u inicijalnim fazama liči na kamen, spoljašnji omotač, tzv. egzoperidijum, nakon sazrijevanja puca na nekoliko krakova i blizu tla formira oblik nalik na zvijezdu. Povezana kratkim stubićima, na egzoperidijumu je loptica sa sporama zvana endoperidijum. Spore izlaze kroz rupice na površini endoperidijuma, zbog kojih u nekim zemljama srebrnu zvjezdaču zovu slanik.

„Gljive Ade Ciganlije” su treće proglašeno zaštićeno stanište kod nas, ali u međuvremenu su još četiri područja dobila isti status, tako da u Srbiji danas postoji ukupno sedam zaštićenih staništa.

Zakonska zaštita treba da pomogne opstanku srebrne zvjezdače

Uprkos tome što nije jestiva, kako u Srbiji tako i izvan nje, srebrnu zvjezdaču ugrožavaju ljudske aktivnosti, prije svega u pogledu krčenja šuma.

Ali već preko deset godina, tačnije od 2013. godine, prostor gdje živi na Adi Ciganliji pod zakonskom je zaštitom. To znači da je sječa stabala u cilju izgradnje svih vrsta objekata – zabranjena.

Slovom zakona takođe se zabranjuje narušavanje povoljnih uslova za razvoj gljiva i formiranje novih šumskih puteva i staza kako bi se spriječila fragmentacija staništa uz očuvanje mikroklimatskih uslova. Zbog toga je ovo područje šume i neprohodnije.

Među „komšinicama” srebrne zvjezdače na Adi Ciganliji je još strogo zaštićenih vrsta, na primjer crnoglava zvjezdača (Geastrum melanocephalum), kao i kajsijevka ružičaste boje (Rhodotus palmatus), koja u Evropi izumire.

Zaštita strogo zaštićenih divljih vrsta, kako gljiva tako i životinja i biljaka, sprovodi se zabranom korišćenja, uništavanja i preduzimanja svih aktivnosti kojima se mogu ugroziti, bilo one same bilo njihova staništa.

Iako ovo carstvo često prolazi ispod radara, ne smijemo zaboraviti da su gljive tihi heroji naših ekosistema – one obnavljaju tlo, doprinose kruženju materija, u micelijumu skladište ugljenik, razgrađuju polutante…

Pa ipak, od 1.300 vrsta gljiva na Crvenoj listi Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), nad njih 411 nadvila se prijetnja od nestanka, pokazuju najnoviji podaci. U opasnosti je dakle skoro svaka treća vrsta gljiva.

Krčenje šuma, širenje poljoprivrede, urbanizacija i klimatske promjene dovode do toga da neka staništa nestanu – prije nego što smo uopšte stigli da ih upoznamo.

Zato, kada sledeći put budete šetali Adom Ciganlijom ili Košutnjakom, gdje se takođe mogu naći desetine vrsta gljiva, obratite pažnju na tlo pod nogama. Možda se baš tu negdje krije srebrna zvjezdača ili neka druga posebna gljiva.

Ako već ne znamo sve o gljivama, bar možemo naučiti kako da ne ugrozimo ni njih, a ni nas same.

Za one željne ukusa, a ne rizika – supermarketi, pijace i manifestacije poput predstojeće „Gljivarske trpeze”, koja se na Adi Ciganliji održava sredinom juna, nude siguran, ukusan i edukativan put do tanjira. A prirodi ćemo time pokazati da i mi znamo da budemo dio simbioze – kao što to rade gljive, svakog dana.

IZVORI:

https://klima101.rs/gljive-ada-ciganlija/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu