Međunarodni dan biodiverziteta: Učimo od prirode, djelujmo za budućnost

Dok drveće diše i šume se obnavljaju, rijeke presijecaju pejzaže a pčele neumorno oprašuju biljke, planeta nam svakodnevno nudi lekciju o povezanosti svih oblika života. Međunarodni dan biodiverziteta, koji se svake godine obilježava 22. maja, nije tek još jedan datum u kalendaru – to je poziv na buđenje. Ove godine, pod sloganom „Harmonija sa prirodom i održivi razvoj“, svijet se prisjeća da se bez raznolikosti života gubi i sama suština opstanka. Jer, čuvajući prirodu, čuvamo i sebe.

Međunarodni dan biodiverziteta 2025. godine dolazi u ključnom trenutku kada se pažnja sve više usmjerava na implementaciju ambicioznog Kunming-Montreal Globalnog okvira za biodiverzitet (KMGBF). Usvojen 2022. na UN Konferenciji o biodiverzitetu (COP15), ovaj okvir predviđa, između ostalog, zaštitu najmanje 30% kopnenih i morskih površina planete do 2030. godine, obnovu uništenih ekosistema, smanjenje zagađenja i zaustavljanje izumiranja vrsta.

Ove godine, Sekretarijat Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD) poziva zemlje svijeta da izgrade „društveni ugovor sa prirodom“. Drugim riječima, da se političke, ekonomske i kulturne strukture svijeta ponovo usklade s prirodnim sistemima od kojih zavisimo.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres upozorava da je kriza biodiverziteta jednako ozbiljna kao klimatska. „Gubimo prirodu zastrašujućom brzinom – šume, korali, insekti, zemljište… a time i temelje zdravlja, hrane i sigurnosti,“ poručio je u ovogodišnjoj izjavi povodom 22. maja.

Direktorka Programa UN za životnu sredinu (UNEP), Inger Andersen, posebno je istakla ulogu prirode u prevenciji pandemija, prilagođavanju klimatskim promjenama i očuvanju mentalnog zdravlja. „Očuvanje biodiverziteta nije luksuz – to je pitanje opstanka i pravde među generacijama,“ rekla je Andersen.

U brojnim zemljama svijeta, lokalne zajednice ove godine organizuju događaje koji promovišu direktno učešće u zaštiti biodiverziteta. U indijskoj državi Gujarat održava se veliki skup u ekoturističkom centru Khilad, fokusiran na ulogu autohtonih naroda i seoskih domaćinstava u očuvanju prirodnih resursa.

Slični primjeri dolaze iz Perua, Kenije, Francuske i Tajlanda, gdje škole, naučne institucije, farmeri i umjetnici sarađuju kako bi podigli svijest o važnosti prirode. Ove inicijative pokazuju da promjene dolaze odozdo, iz naroda – jer ko bolje zna vrijednost rijeke, nego onaj koji iz nje svakodnevno pije?

Prema izvještaju IPBES-a (Međuvladine platforme za biodiverzitet), više od milion biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje u narednim decenijama, ako se trenutni trendovi ne preokrenu. Uništavanje staništa, zagađenje, klimatske promjene, prekomjerna eksploatacija i invazivne vrste čine „velikih pet“ prijetnji koje moraju biti adresirane sistemski i brzo.

Crna Gora u globalnom mozaiku

Iako mala po površini, Crna Gora je izuzetno bogata biološkom raznovrsnošću. Na samo 13.812 km² smješteno je više od 3600 vrsta biljaka (1,2% ukupne svjetske flore), preko 350 vrsta ptica, kao i brojne endemske i reliktne vrste koje našu zemlju svrstavaju među evropske i globalne biološke dragulje. Ova prirodna bogatstva Crna Gora je prepoznala i formalno, potpisavši niz ključnih međunarodnih konvencija koje se tiču očuvanja biodiverziteta.

Crna Gora je punopravna članica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD), Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES), Konvencije o zaštiti evropske divlje flore i faune i njihovih staništa (Bernska konvencija), Konvencije o močvarnim staništima od međunarodnog značaja (Ramsarska konvencija), kao i Bonske konvencije koja se odnosi na zaštitu migratornih vrsta. U okviru ovih obaveza, Crna Gora je dužna da:

• redovno identifikuje i štiti ugrožene vrste i njihova staništa,
• uspostavi i održava efikasno upravljanje zaštićenim područjima,
• reguliše trgovinu biljkama i životinjama koje su pod zaštitom,
• podstiče očuvanje prirode kroz zakonodavne, obrazovne i naučne mjere.

Međutim, implementacija ovih obaveza suočava se s ozbiljnim izazovima. Iako nominalno više od 13% teritorije Crne Gore ima status zaštićenog područja, brojna staništa su ugrožena usljed nekontrolisane urbanizacije, ilegalne sječe šuma, zagađenja rijeka, požara, kao i slabog nadzora i institucionalne neefikasnosti. Primjeri poput devastacije korita rijeke MOrače nelegalnom eksploatacijom šljunka, nasrtaja na Skadarsko jezero, nelegalne gradnje u zaštićenim zonama ili izostanka sankcija za krivolov, pokazuju koliko su zakonske norme često bez pravog efekta na terenu.

Pored toga, još uvijek ne postoji funkcionalna nacionalna baza podataka o vrstama, niti su ažurirani crveni spiskovi ugroženih vrsta, što dodatno otežava planiranje i sprovođenje politika očuvanja.

Uprkos brojnim strategijama i planovima – od Nacionalne strategije biološke raznovrsnosti, preko Strategije zaštite prirode, do izvještaja prema međunarodnim konvencijama – praksa često ostaje iza papira. Nedostatak ljudskih resursa, fragmentisanost odgovornosti između institucija, kao i slaba uključenost lokalnih zajednica i građanskog društva, dodatno usporavaju napredak.

Ipak, postoje i svijetli primjeri: rad pojedinih parkova prirode, entuzijazam istraživača i nevladinih organizacija, kao i projekti koji podižu svijest o vrijednosti biodiverziteta. Ti primjeri pokazuju da Crna Gora ima potencijal da bude autentičan primjer harmonije između čovjeka i prirode – ali samo ako to postane politički prioritet i društveni konsenzus.

Biodiverzitet nije samo broj vrsta. To je mreža života. Zato neka ovaj 22. maj ne prođe samo kao još jedan „međunarodni dan“. Neka bude trenutak u kojem smo odlučili stati, osvrnuti se i izabrati put koji vodi ka obnovljenoj povezanosti sa svijetom koji nas okružuje. Jer dok budemo čuvali prirodu – priroda će čuvati nas.

IZVOR:

https://www.ecoportal.me/medunarodni-dan-biodiverziteta-ucimo-od-prirode-djelujmo-za-buducnost/

Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.

Zaprati Zeleni talas na Instagramu

Lajkuj Zeleni talas na Facebooku

Zaprati Zeleni talas na X-u

Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu