Evropska budućnost visi o koncu zdrave planete. Države članice Evropske unije posvećene su postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, ispunjavajući obaveze iz Pariskog sporazuma.
Evropski zeleni plan je strategija i paket političkih inicijativa, koji ima za cilj da postavi Evropsku uniju na put zelene tranzicije, sa krajnjim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Plan podržava transformaciju EU u pravedno i prosperitetno društvo sa modernom i konkurentnom ekonomijom. Plan pokriva razna polja kao što su: klima, životna sredina, energija, transport, industrija, poljoprivreda i održive finansije. Ovi elementi su svi međusobno snažno povezani.
Evropski zelen plan pokrenut je od strane Evropske komisije u decembru 2019. godine.
Koje inicijative su dio Evropskog zelenog plana?
Evropska regulativa o klimatskim zakonima pretvara političku ambiciju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine u pravnu obavezu EU.
Usvajanjem, EU i njene države članice su se obavezale da će smanjiti neto emisije gasova staklene bašte u EU za najmanje 55% do 2030. godine, u poređenju sa stopom iz 1990. godine. Ovaj cilj je pravno obavezujući i zasnovan je na procjeni uticaja koju je izvršila Evropska komisija.
Prioritetne radnje uključene unutar regulative su:
• mapiranje tempa smanjenja emisija do 2050. godine kako bi se pružila predvidljivost preduzećima, zainteresovanim stranama i građanima
• razvijanje sistema za praćenje i izvještavanje o napretku
• obezbjeđivanje isplative i socijalno pravedne zelene tranzicije
U junu 2021. godine, ministri ekologije EU odobrili su zaključke kojima se podržava nova strategija EU o prilagođavanju klimatskim promjenama. Strategija ocrtava dugoročnu viziju da EU postane društvo otporno na klimu koje je u potpunosti prilagođeno neizbježnim uticajima klimatskih promjena do 2050. godine.
Strategija podrazumijeva neke od sledećih mjera:
• bolje prikupljanje i dijeljenje podataka sa ciljem poboljšanja pristupa i razmjene znanja o klimatskim uticajima
• rešenja zasnovana na prirodi koja pomažu u izgradnji otpornosti na klimu i zaštitu ekosistema
Zaključci služe kao politički orijentir Evropskoj komisiji prilikom implementacije ove strategije.
Odvajanje ekonomskog rasta od korišćenja resursa i prelaska na cirkularne sisteme u proizvodnji i potrošnji ključno je za postizanje klimatske neutralnosti EU do 2050. godine.
Akcioni plan predviđa preko 30 akcionih tačaka koje se tiču dizajniranja održivih proizvoda, kružnosti u proizvodnim procesima i osnaživanju potrošača. Targetirani sektori su: elektronika, informaciono-komunikacione tehnologije, baterije, ambalaža, plastika, tekstil, građevinarstvo, zgrade i hrana.
Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine biće izazovnije za neke države članice i regije nego za druge. Neke države su više zavisne u odnosu na fosilna goriva, ili imaju industrije koje se u velikom dijelu oslanjaju na ugljen-dioksid i koje zapošljavaju značajan broj ljudi.
EU je uvela pravedni tranzicioni mehanizam za pružanje finansijske i tehničke podrške regijama koje su najviše pogođene prelaskom na održiviji model ekonomije. To će pomoći da se mobiliše najmanje 55 milijardi eura u periodu 2021-2027 za:
• ljude i zajednice – olakšavanje mogućnosti zapošljavanja i dokvalifikacije (doškolovavanje), poboljšanje energetski efikasnog stanovanja i borbe protiv energetskog siromaštva
• preduzeća – čineći prelazak na tehnologiju sa niskim sadržajem ugljenika privlačnom za ulaganje, pružajući finansijsku podršku i ulaganje u istraživanje i inovacije
• države članice ili regije - ulaganje u nova zelena radna mjesta, održivi javni prevoz, digitalnu povezanost i infrastrukturu čiste energije
U ovom članku potrudili smo se da vam damo bliži pregled Evropskog zelenog plana, kao i da vas upoznamo sa nekim inicijativama koje su dio ovog plana.
Postavljanje Zelenog plana kao jedan od prioriteta Evropske unije od izuzetnog je značaja kako za evropski kontinent tako i za svijet u cjelini. Preuzimanje uloge vođe u odnosu na ekološka pitanja daje Evropskoj uniji bolju reputaciju na unutrašnjem i međunarodnom planu.
Crna Gora kao država kandidat koja posjeduje ogroman potencijal da bude istinska ekološka država imala bi značajne benefite od ovog plana. Evropski zeleni plan predstavlja samo jednu od politika koje mogu poslužiti kao podstrek Crnoj Gori na putu ka što skorijem prijemu u porodicu Evropske unije.