U nepristupačnim pukotinama crnogorskog krša, u neposrednoj blizini istorijskog Soko grada, otkrivena je do tada nepoznata biljna vrsta. Zahvaljujući svom jedinstvenom morfološkom sklopu i ograničenom arealu rasprostranjenosti, prepoznata kao novi rod i vrsta za nauku. Petrolamium crnojevicii izuzetna biljka, nazvana u čast Ivana Crnojevića i njegove vladarske loze, predstavlja vrijedan doprinos poznavanju florističkog diverziteta Crne Gore i još jednom potvrđuje značaj njenog kamenitog staništa kao žarišta endemizma i biološke raznovrsnosti.
Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina je biljka pukotina stijena. Brojne stabljike grade polugrmić na kome su bubrežasti listovi sa nekoliko režnjeva. Na stabljici se nalaze po dva dvousnata cvjetića bijele boje, a često su gornja i donja usna poprskane rozim tačkicama. Petrolamium procvjeta u maju i do kraja juna obično završi cvjetanje.
Ona raste u okolini Soko grada - utvrđenja u kojem je stolovao Ivan Crnojević. U njegovu čast i čast treće crnogorske dinastije Crnojević, vrsta je dobila ime - crnojevicii.
“Petrolamium je pronašla moja imenjakinja, drugarica i koleginica Snežana Dragićević, sasvim slučajno (ako slučajnosti postoje 🙂 ), dok je bila na terenu u Štitarima. Sjela je da odmori preko puta stijene na kojoj je rasla naša biljka i bila u punom cvatu. Podijelila je sa mnom fotografiju biljke, nismo uspjele da je svrstamo u nijedan poznati rod familije dvousnatica kojoj pripada. Uključile smo kolegu Boštjana Surinu iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci, i tako je počelo istraživanje koje se završilo novim rodom i vrstom za nauku Petrolamium crnojevicii! Biljka je pronađena u “ljutom crnogorskom kršu” između tri nahije. Ovaj ekosistem je inače prepoznat po
bogatstvu i raznolikosti biljaka al i drugih grupa organizama i u njemu rastu i žive mnogi endemi.” - kazala nam je dr Snežana Vuksanović muzejska savjetnica u zbirci cvjetnica Prirodnjačog muzeja Crne Gore
Klima je odigrala ključnu ulogu u opstanku ove biljke, pri čemu su temperatura i vlažnost presudili za njen rast na specifičnoj relaciji. Pretpostavlja se da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena, ali se, usljed uticaja čovjeka, njen areal postepeno sužavao. Iako o rodu Petrolamium još uvijek nema dovoljno podataka, buduća molekularna istraživanja mogla bi donijeti nova saznanja. Ono što je zasad poznato jeste da mu je najbliža srodna vrsta pronađena na Himalajima, na nadmorskoj visini od 5000 metara.
Petrolamium crnojevicii ima svoju ulogu u ekosistemu. On stvara kiseonik i hranu za sebe i druge organizme, hrani mrave svojim sjemenom i još mogo toga. Samim tim istraživanja se nastavljaju, kako na terenu tako i u labaratoriji, ali sada je prioritet zaštita Petrolamium-a.
Budući da je raste na ograničenom, površinski malom područiju, a ugrožena je sa strane ljudskih aktivnosti (poput siječa šuma) i nadolazećih kilmatskih promjena- Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) je procijenjuju kao kritično ugroženu vrstu - CR.
Prirodnjački muzej Crne Gore takođe ima planove za zaštitu ove biljke, te je ona već uključena na novu Listu zaštićenih biljnih, životinjskih vrata i vrsta gljiva, kao in a Crvenu listu flore Crne Gore koje su u izradi. Sada radimo na zaštiti šireg područja koje biljka naseljava.
Presudnu ulogu u zaštiti našeg biljnog čuda imaće upravo lokalna zajednica, mještani sela Štitara, Đinovića, Bokova i Kosijera. Budući da Prirodnjački muzej Crne Gore ima dobru saradnju sa lokalnim stanovništvom, koje je upoznato sa biljkom, oni zajedničkim snagama rade na njenoj zaštiti.
Još je rano da pričamo o tome da li biljka ima potencijal u medici, kozmetici, prehrani ili nekoj drugoj indrustriji. Budući da je tek otkrivena i opisana, nastojeća istraživanja i vrijeme koje je pred nama će to pokazati. Svakako, usko rasprostranjeni endemi kakav je Petrolamium mogu biti od velikog značaja u budućnosti!
Dr Snežana nam otriva - “Petrolamium crnojevicii je dočekan sa ushićenjem, radošću i poštovanjem kako u naučnoj zajednici tako i u narodu, zbog čega osjećamo zahvalnost i obavezu da nastavimo da radimo svoj posao predano i iskreno. Međunarodna istraživanja su dovela do konačnog opisa roda i vrste, u njima je učestvovalo devetoro naučnika iz Crne Gore, regiona, zapadne Evrope i Kine.” .
Dr Snežana Vuksanović i dr Snežana Dragićević kao autorke vrste su učestvovale na brojim televizijama, davale intervjue za štampane medije, te se tim akcijama trude da dopru do javnosti i upoznaju ih sa značenjem ovog nesvakidašnjeg otkrića.
Otkriće vrste Petrolamium crnojevicii nije samo novi zapis u naučnoj literaturi – ono nas podsjeća na to koliko je priroda Crne Gore bogata, ali i dalje nedovoljno istražena. Takva otkrića pokazuju da i dalje oko sebe imamo mnogo vrijednog, često skrivenog na mjestima kojima ne pridajemo dovoljno pažnje. Pokazuju i koliko naši naučnici, tiho i predano, rade na tome da ta prirodna blaga otkriju, sačuvaju i približe javnosti.Njeno otkriće nije samo naučni podvig već i podsjetnik na bogatstvo koje krije naš zavičaj, često zanemareno u svakodnevnoj užurbanosti.
Ne propustite novosti, savjete i priče o zaštiti životne sredine koje redovno dijelimo.
Zaprati Zeleni talas na Instagramu
Lajkuj Zeleni talas na Facebooku
Zaprati Zeleni talas na X-u
Zaprati Zeleni talas na YouTube kanalu
